Muzej Dominikanaca se nalazi u klaustru samostana. Tu je moguće vidjeti najznačajnija djela dubrovačke slikarske škole 15. i 16. stoljeća, platna Božidarevića, Hamzića i Dobričevića, zatim zavjetni nakit, relikvije, manuskripte, inkunabule, vrijedni dokumenti, bule raznih papa, ikonu Bogorodice s djetetom Bizamana i Ticianovu sliku sa sv. Vlahom, Marijom Magdalenom i anđelom Rafaelom nedavno restauriranu. U crkvi Sv. Dominika nalazi se veliko raspelo, rad Paola Veneziana iz 14. stoljeća.
Adresa: Ul. Svetog Dominika 4, 20000 Dubrovnik
Tel: +385 20 322 200
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Web: https://www.dominikanci.hr/samostani/hrvatska/dubrovnik

U sklopu ovoga samostana od 1317. godine u kontinuitetu do današnjih dana djeluje ljekarna koja u Europi po vremenu svog osnutka zauzima treće mjesto. Ukoliko je mjeriti isključivo po neprekinutom radu, možda je i najstarija na starom kontinentu. Iako je u početku svog nastanka služila samo za potrebe samostana, kako su se potrebe grada širile, tako su i građani svojim prilozima potpomagali njenom razvoju. Mirisalo je u njoj po metvici i kadulji, mnogim ljekovitim biljkama pomoću kojih su franjevci spremali napitke za izlječenje raznih boleština. U njihovoj knjižnici nemali je broj ljekarničkih priručnika koji čuvaju recepture tajnih pripravaka ali i sasvim običnih lijekova. Među rukopisima je puno onih koji se odnose na eliksire kojima se htjela produžiti mladost. Zapisivali su franjevci i pripravke za dobro pamćenje, ali i one uz pomoć kojih se, prema njihovom mišljenju, mogao sačuvati mir u bračnoj zajednici! Dijelovi ljekarničkog inventara, uglavnom iz 17. i 18. stoljeća pohranjeni su u Muzeju Franjevačkog samostana, renesansnoj dvorani u koju se ulazi kroz klaustar. U njemu se čuvaju i slike starih majstora, dragocjenosti zlatarskog obrta i staro misno ruho.
Adresa: Placa 2, 20000 Dubrovnik
Tel: +385 20 641 110
+385 20 641 123
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Web: https://malabraca.com/muzej/

Srednjovjekovna ljevaonica metala pod Minčetom s kraja 15. stoljeća, otkrivena prilikom obnove kule Gornji ugao, iznimno je vrijedno arheološko nalazište i jedinstven prostor koji svjedoči o industrijsko-gospodarskoj grani u vrijeme Dubrovačke Republike. U ljevaonici, koja se prostire na oko 600 metara kvadratnih, pripremao se barut, lijevala bronca, oblikovala zvona i uporabni predmeti, a najvažnija je bila proizvodnja oružja koje se izvozilo na Sredozemlje i Balkan. Ljevaonica je djelovala do 17. stoljeća, kada nakon Velike trešnje 1667. biva zatrpana. Po površini i očuvanosti spada među najbolje sačuvane lokalitete ovakve vrste u Europi, a nakon obnove Društva prijatelja dubrovačke starine, u srpnju 2017. godine otvorena je za javnost.

Godine 1872. u Dubrovniku je osnovan Domorodni muzej, a sredinom 1873. u općinskoj je zgradi napravljen prvi muzejski postav. Među eksponatima, uglavnom iz razdoblja Dubrovačke Republike, isticali su se arheološki izlošci, primjerice egipatska mumija, grčke vaze i antičke amfore. Darovatelji su bili kolekcionari, istaknuti članovi vlastelinskih obitelji, pomorci i Dubrovčani u svijetu. Među njima valja istaknuti velike dobrotvore i donatore braću Amerling, gorljive zagovaratelje osnivanja muzeja, koji su darovali većinu egipatskih, orijentalnih i japanskih predmeta, ptica, minerala i raznovrsnih rijetkosti.
Arthur Evans, arheolog svjetskoga glasa i začetnik arheoloških istraživanja na dubrovačkom području, poklonio je 1882. Muzeju tri rimska nadgrobna natpisa iz Cavtata, koji su prvi uvedeni u knjigu darovanih i kupljenih predmeta. U vrijeme oblikovanja hrvatske arheološke znanosti početkom 20. stoljeća, ljubitelji starina okupljeni oko dubrovačkog ogranka Hrvatskog starinarskog društva u Kninu i Braće Hrvatskog zmaja, započeli su istraživati porušenu Crkvu sv. Stjepana i ona je nakon toga služila kao privremeni lapidarij predromaničke skulpture. Godine 1932. Domorodni muzej dobiva na uporabu prvi kat Tvrđave sv. Ivana i tada se prvi put formiraju zbirke, među njima i arheološka.
Godine 1941. eksponati su bili pohranjeni u prizemlju žitnice Rupe, a najljepši primjerci kamene skulpture poslije su izloženi u istom prostoru, gdje su ostali sve do preuređenja zgrade u Etnografski muzej. Dio kamenih spomenika premješten je 1960., na prijedlog Društva prijatelja dubrovačke starine, iz Rupa u tvrđavu Bokar, a tri godine potom Odjel započinje s prvim arheološkim istraživanjima. 1990-ih prerastao je u Arheološki muzej u sastavu Dubrovačkih muzeja. Građa se mnogostruko uvećala tijekom arheoloških istraživanja, i podijeljena je u osam zbirka koje pokrivaju vremensko razdoblje od ranoga neolitika do druge polovice 17. stoljeća, to jest do razornog potresa 1667. godine.
Kako nema riješen prostor za stalni postav, Muzej prezentira bogatu arheološku povijest dubrovačkoga područja putem povremenih tematskih izložbi. U prizemlju tvrđave Revelina, koje je dodijeljeno na privremeno korištenje, postavljene su dvije izložbe: „Ranosrednjovjekovna skulptura Arheološkog muzeja u Dubrovniku“ i „Cvijet u kamenu".

Tvrđava Revelin, Ulica Sv. Dominika 3, 20000 Dubrovnik
Tel: +385 20 324 041
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Web: https://www.dumus.hr/hr/arheoloski-muzej/